Kolesterol je složena molekula koja se nalazi u svakoj stanici ljudi i životinja. U organizam ga najčešće unosimo preko hrane životinjskog podrijetla. LDL kolesterol je glavni nositelj kolesterola u krvi. Važno je napomenuti da je LDL tzv. loši kolesterol, jer je visoka razina povezana s većim rizikom od srčanih bolesti. LDL kolesterol taloži se na stijenkama arterija te utječe na stvaranje kolesterolnog plaka. Tijekom vremena kolesterolni plak uzrokuje zadebljanje stijenki i sužavanje samih arterija te dolazi do ateroskleroze, odnosno medicinskog stanja tijekom kojeg je ograničen dotok kisika i hranjivih tvari iz srca u ostale dijelove tijela.
Budući da loši kolesterol itekako utječe na zdravlje pojedinca, poput ostalih bolesti, određen je mjesec u godini posvećen podizanju svijesti o opasnostima visoke razine kolesterola.
Mjesec borbe protiv kolesterola
Listopad je mjesec posvećen podizanju svijesti o opasnostima koje proizlaze iz visokog kolesterola. Na razinu kolesterola u krvi ne utječe samo ono što jedete nego i to koliko brzo vaše tijelo stvara loš kolesterol i odlaže ga na pojedinim mjestima u organizmu. Budući da vaše tijelo stvara sav potreban kolesterol, uopće nam nije potreban kolesterol iz hrane.
Postoje brojni čimbenici koji mogu pomoći u određivanju razine lošeg kolesterola:
- Genetika
- Prehrana
- Težina
- Tjelesna aktivnost
- Konzumacija alkohola
- Stres
GENETIKA: vaši geni utječu na razinu lošeg kolesterola na način da kontroliraju njegovo stvaranje i uklanjanje iz krvi.
PREHRANA: postoje dvije glavne hranjive tvari koje utječu na razinu kolesterola u krvi. Te se hranjive tvari nalaze, dakako, u hrani koju unosite u organizam u obliku zasićenih masti (vrsta masti koja se uglavnom nalazi u hrani životinjskog podrijetla) i kolesterola koji dolazi iz životinjskih proizvoda, kao što smo i ranije istaknuli. Zasićene masnoće podižu razinu lošeg kolesterola više nego bilo koji drugi sastojci svakodnevne prehrane. Preveliki unos zasićenih masnih kiselina i kolesterola glavni je uzročnik visoke stope srčanih udara svuda u svijetu. Smanjeni unos zasićenih masti i kolesterola iznimno je važan korak u smanjenju razine lošeg kolesterola u krvi.
TEŽINA: prekomjerna težina povećava razinu lošeg kolesterola. Prekomjerna težina podrazumijeva visoku razinu lošeg kolesterola, stoga će gubitak kilograma pomoći u snižavanju iste. Osim toga, gubitak kilograma pridonosi snižavanju triglicerida kao i podizanju razine dobrog kolesterola.
TJELESNA AKTIVNOST: redovita tjelesna aktivnost može sniziti razinu lošeg kolesterola u krvi te podići razinu dobrog. Istraživanja su pokazala da je KOLIKO vježbate puno važnije od toga KAKO vježbate. Dakle, to znači da tijekom dana možete izvoditi nebrojeno puno aktivnosti, a da ni sami nećete biti svjesni toga. Pokušajte svaki dan vježbati najmanje 30 minuta. Ako vas zglobovi još uvijek dobro služe i uživate u prirodi, odlučite se za trčanje ili brze šetnje. Hodanje je idealno za zdravlje kardiovaskularnog sustava, a dostojna je zamjena trčanju.
KONZUMACIJA ALKOHOLA: alkohol povećava razinu dobrog kolesterola, ali ne snižava razinu lošeg. No, prekomjerni unos alkohola šteti jetri i srcu, pridonosi visokom tlaku i povećava razinu triglicerida.
STRES: dugotrajna izloženost stresu u nekoliko se istraživanja pokazalo kao recept za povećanje razine lošeg kolesterola. Stres utječe na vaše životne navike. Primjerice, kad ste pod stresom zasigurno ćete uzeti čips, a ne jabuku, zar ne?